Kako pomoći deci koja imaju nezdrava ubeđenja o sebi

Kako pomoći deci koja imaju nezdrava ubeđenja o sebi

 

Ispričaću vam jednu anegdotu koja se dogodila kad sam išla u vrtić. Kao predškolac, u jednom vrtiću u Beogradu smo imali radionice iz likovnog i naša vaspitačica je odlučila da se taj dan bavimo grnačarijom. Dok su druga deca pravila razne vaze i pepeljare, ja sam odlučila da napravim repliku sove koju je moja majka imala u svojoj kolekciji porcelana. Kada je sova izašla iz peći, bila sam mnogo razočarana što je cela bila iskrivljena i gruba. Osetila sam veliki neuspeh i odlučila da nikada neću biti umetnik. Dan danas se kajem što nisam shvatila da sam pokušala da napravim nešto komplikovano iz prvog pokušaja, i šta više, taj pokušaj je ipak bio uspešan jer je ličio na sovu.

Biti roditelj je teška uloga, i ne možemo uticati na negativna razmišljanja koja se odvijaju u glavama naše dece, međutim možemo proaktivno ciljati osnovna verovanja sa kojima će se najverovatnije suočiti tokom svog života. Mališane, posebno u godinama kada pohađaju vrtić, možemo naučiti moćnim istinama, kako se laži ne bi zadržavale njihovim mislima. Evo uobičajenih nezdravih ubeđenja sa kojima će se većina predškolaca suočiti.

Nisam dovljno dobar u nečemu

Živimo u kompetativnim vremenima koje je ispunjeno mogućnostima da svakodnevno upoređujemo sebe sa drugima. Deca se suočavaju sa ovime pri dobijanju ocena, sportu, na časovima plesa, na igralištu, pa čak i u trpezariji u vrtiću. Decu treba često hvaliti za stvari koje dobro rade, čak i kada su te stvari na prvi pogled potpuno beznačajne. Recite im šta vas impresionira kod njih. Pomozite im da otkriju gde i u čemu blistaju. Razgovarajte sa vašim mališ¡anima o tome koji su njihovi kvaliteti i kako da ih upotrebe da bi postigli uspeh.

Ja ovde ne pripadam

Možete pomoći svom detetu da razvije osećaj pripadnosti i van vrtića. Pomozite im da razviju širu sliku o sebi koja je veća od okoline sa kojim se suočavaju u vrtiću. Pričajte im priče o njihovim bakama i dekama i ostalim precima. Pričajte im o tome kako su oni uticali na vaš život. Ohrabrite ih da pođu na neki sport ili druge grupe koje su van okruženja vrtića. Prijavite se i zajedno da nešto radite, kao što je školica kuvanja.

Mene niko ne razume

Jako česta borba koja se odvija u glavama mnoge dece jeste osećaj da su nevidljivi ili da su nepoznati u okruženju. Tokom rasta, deca postaju nezavisna i bore se za osećaj identiteta. Jako često ne razumeju kako se osećaju iznutra, i ta osećanja mogu izražavati na nedolične načine. Izbegavajte izjave koje će ih definisati na osnovu njihovog ponaš¡anja. Postavljajte više pitanja o tome zašto se ponašaju na određene načne. Pitajte ih kako su proveli dan. Slušajte ih kada pričaju o stvarima koje vam deluju beznačajno.

Drugima je bolje nego meni

Lako je donositi predpostavke o drugima ako imamo mali izvor informacija. Deca mogu da donose zaključke da su životi druge dece bolji nego što jesu, samo kroz gledanje prezentacija druge dece na socijalnim medijima. Recite im koliko to može biti pogrešno predstavljeno. Ono što ljudi postavljaju na Instagram ili Facebook nije kompletna informacija o njihovim životima. Zajedno razmišljajte o svim dobrim stvarima koje se događaju u životu vašeg deteta.

Ja sam problem

Lako je uperiti prstom u sebe kada stvari ne idu najbolje. Deca nisu izuzetak. U stvari, deca će često da dođu do nezdravog zaključka da su oni krivci. Kada se porodice suočavaju sa izazovima, decu treba uveriti da će sve izaći na dobro i da su sigurna. Ako vidite da vaše dete preuzima odgovornost za nešto što je za njih prevelik teret, uverite ih da je sve pod kontrolom i da oni nisu odgovorni za rezultate.

Nadamo se da će vam ovi saveti značiti pri odrastanju vašeg deteta.

Vaš Vrtić Magnolija, lepota odrastanja